Dodijeljeni ugovori za trogodišnji program “Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju udruge”
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku potpisalo je u ponedjeljak sa 161 udrugom ugovore o dodjeli financijskih sredstava za provedbu prve godine trogodišnjih programa “Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju udruge”, a u tu svrhu osigurana su sredstva u iznosu od oko 33,5 milijuna kuna.
Ministarstvo time želi potaknuti razvoj alternativnih inovativnih usluga koje nisu dovoljno razvijene i kojima se osigurava podrška korisnicima u zajednici u kojoj žive, razvoj usluga koje prevladavaju jazove u postojećoj mreži usluga, proširenje mreže usluga u lokalnoj zajednici za što veću samostalnost i neovisno življenje posebice ranjivih skupina, te veću dostupnost usluga stanovnicima ruralnih, brdsko-planinskih područja i otoka.
Ciljane skupine: djeca, mladi, osobe s invaliditetom…
Ciljane skupine su djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladi s promjenama u ponašanju, djeca s teškoćama u razvoju, mladi i odrasle osobe s invaliditetom, te druge ranjive skupine korisnika, kao što su starije i nemoćne osobe, žrtve obiteljskog nasilja i beskućnici.
Na poziv objavljen 17. ožujka, kojim su bile obuhvaćene udruge koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje djeluju u korist osoba s invaliditetom, bilo je prijavljeno 230 prijedloga programa.
Nakon procjene predložen je 161 program, od čega 49 na području socijalne i humanitarne djelatnosti, za što je osiguran iznos od 9,3 milijuna kuna, te 112 programa na području problema i zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom, za što je osigurano 24,3 milijuna kuna.
Murganić: Hrvatska napreduje
“Ako gledamo unazad nekoliko godina, pogotovo kada je na razini ovog ministarstva i Vlade donesena nacionalna strategija za izjednačavanje mogućnosti u zajednici, a usmjerena je potporama osobama s invaliditetom sa ciljem njihova uključivanja u svakodnevni život i rad – možemo reći da Hrvatska u tom pogledu napreduje”, ocijenila je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.
Zahvalni su, kaže, udrugama i civilnim inicijativama koje najbolje poznaju potrebe osoba s invaliditetom i na neki način su korektiv ustanovama i institucijama s državne razine, ali i zbog svoje različitosti upotpunjavaju ono što kroz institucije nije uspjelo.
Murganić je istaknula financijski napredak te ustvrdila da su udruge zadovoljne jer se mogu javiti na natječaje i javne pozive, a programi su transparentno prikazani i vrednovani. “To daje sigurnost, povjerenje i dobar temelj za daljnji rad i razvoj civilnog društva u lokalnoj zajednici”, kazala je.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je da mreža usluga za osobe s invaliditetom nije dovoljno razvijena, a za mnoge sredine je nedostupna. Smatra kako je dodjela sredstava dobar pokazatelj da mnoge udruge imaju kvalitetne programe, pa treba razmisliti o proširivanju i mogućnosti većih financijskih sredstava.
U mnogim sredinama jedino udruge pomažu djeci i osobama s invaliditetom
Slonjšak je naglasila da su udruge osoba s invaliditetom i organizacije koje se bave socijalnim i humanitarnim uslugama neizmjerno važne u mnogim hrvatskim sredinama jer su jedine koje tamo pružaju usluge za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.
“Zahvaljujući tim uslugama, osobe mogu ostati u svojim sredinama i dobiti ono što im treba da ne moraju ići u ustanove socijalne skrbi i institucionalizaciju, već mogu živjeti uz podršku onako kako same žele”, istaknula je pravobraniteljica.
Dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić ocijenila je da udruge osoba s invaliditetom i humanitarne udruge mogu biti zadovoljne zbog kontinuiteta provedbe trogodišnjih programa, a s druge strane, iako su sredstva nešto niža – dostatna su da se sve nastavi.
Povećan je broj udruga, a od 2014. do 2017. došlo je do povećanja sredstava za tri milijuna što je, kaže, u sadašnjoj situaciji dobar pokazatelj.
Mirić napominje da su snažno zastupljene udruge iz regija u kojima nema socijalnih usluga jer je Ministarstvo vodilo računa o svim segmentima – tko koga zastupa i koje usluge pruža i jesu li one dostupne na terenu.